Ratovi se mogu klasificirati na više načina, a jedna od klasifikacija koja je korištena u literaturi jeste da se ratovi dijele na stare, nove, simetrične, asimetrične i hibridne ratove. Ratovi koji se vode danas su često kombinacija svih pomenutih vrsta i prema tome predstavljaju posebnu vrstu izazova. Kombiniranjem različitih metoda protivniku se zadaje tako snažan udarac na koji je mnogo teže i odgovoriti.
Carl von Clausewitz, jedan od najutjecajnijih teoretičara rata koji je ostavio dubok trag na područje vojne teorije smatrao je da se rat prilagođava različitim društvenim uvjetima. Dakle, možemo zaključiti da korištenje različitih ratnih tehnologija upravo i daje izmijenjenu formu rata, odnosno, možemo reći da ne postoji jedinstvena forma rata danas.
Kako uočavamo hibridno ratovanje?
Rupert Smith, britanski general istakao je kako rat uopće više ne egzistira. Time je htio skrenuti pažnju da su ratovi u tradicionalnom poimanju izumrli, da više rat nije samo masovna upoteba nasilja sa organiziranim vojnim jedinicama, hijerarhijskim linijama komande, sa normativnim odredbama koje reguliraju nošenje uniforme. Rat danas je nešto sasvim drugačije, nešto prljavo i nejasno.
Hibridno ratovanje uključuje korištenje konvencionalnih i nekonvencionalnih metoda. To uključuje dobro razrađene i osmišljene vojne operacije, kibernetičko ratovanje, manipulaciju informacija i pritisak na ekonosmki sistem.
Prema definiciji istaknutog teoretičara vojne znanosti i sigurnosti, Franka Hoffmana, hibridno ratovnje se opisuje kao nekonvencionalni pristup vojnim operacijama koji obuhvata aktivan angažman specijalnih snaga, upotrebu informacijskih tehnologija za provođenje psiholoških i informacijskih operacija, zastrašivanja te korištenje nevojnih elemenata s ciljem stvaranja nesigurnosti i ostvarivanje jednostrane prednosti putem okupacije ili pripajanja određenog teritorija.
Valerij Gerasimov je također dao groman doprinos u teoretizaciji hibridnog ratovanja. Njegov kocept hibridnog ratovanja nije formalno nazvan „doktrina“, ali se često koriti kao termin za opisivane njegovih ideja o modernom ratovanju. Glavna ideja Gerasimovljeve doktrine je da su savremeni konflikti sveobuvatni i da se ne vode samo vojnim sredstvima, već uključuju političke, ekonomske, informacijske i druge nevojne aspekte. Prema njegovoj percepciji, vojna moć više nije ograničena na klasične vojne operacije, već se kombinira s infomacijskim ratovanjem, dezinformacijama, destabilzacijama i drugim nevojnim taktikama kako bi se postigao željeni (vojno) politički cilj. Gerasimovljeva doktrina potala je posebno značajna u kontekstu ruske vojne strategije i njezine primjene u situacijama kao što rat na Krimu 2014. godine i obnovljena agresija na Ukrajinu 2022. godine.
Karakteristike hibridnog ratovanja?
Pored navedene karakteristike kombinovanja konvencionalnih i nekonvencionalnih sredstava, granica između ratnog i mirnodopskog stanja je veoma nejasna. Ono je dosta jeftinije, lakše, izvodljivije. Standardna, konvencionalna sredstva koštaju dosta novca i poprilično su skupi za održavanje (npr. borbeni avioni i tenkovi). Nešto mnogo lakše za izvesti je širiti dezinformacije u suradnji sa nedržavnim akterima, jednostavnije nego poslati tenkove na teritorij druge države. Troškovi su mnogo manji, a šteta je stvarna. Još jedna karakteristika je to što je napadnutoj strani teško odgonetnuti da li je stvarno meta napada, i ako jeste, ko je napadač uopće.
Ukrajinsko iskustvo
Rat u Ukrajini je kristalno jasan primjer hibridnog ratovanja.Taj sukob uključuje kombinaciju različitih taktika i metoda koje su karakteristične za hibridno ratovanje. Recimo, ukrajinska odbrana od prvih dana rata je upotrebljavala asimetrične taktike. Te taktike su se bitno razlikovale od ruskih. Eklatantan primjer je odbrana Kijeva, gdje su manje ukrajinske trupe naoružane lakim protivtenkovskim oružjem u suradnji sa civilima uspjele zaustaviti rusko napredovanje.
Manipulacija informacijama predstavlja još jednu dimenziju hibridnog ratovanja. Dezinformacije, propaganda i manipulacija medijima igraju ključnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja. Reklo bi se ponekad da je Rusija u ratu sama sa sobom, s obzirom da je dobro poznato da ruska vlada ima značajnu kontrolu nad onim što se objavljuje u medijima.
Kibernetički napadi – Pored konvencionalnih metoda, u Ukrajini su se kao značajni borci istakli infromatički stručnjaci. U medijima je kružila vijest da je ukrajinska vlada dobila pomoć od Anonymusa, grupe koja je uspjela brzo hakirati mnoštvo ruskih stranica.
Rat u Ukrajini ima i političku dimenziju. Danas je Krim dio Ruske Federacije, anektiran je. Ruski separatisti su podržani od strane ruske vlade, a s druge strane, Ukrajina pokušava osigurati jaku međunarodnu potporu. Navedeni elementi ukazuju na multikompozitnost upotrebe taktika i sredstava za postizanje vojno-političkih ciljeva. Sve to odgovara karakteristikama hibridnog ratovanja gdje se koriste kombinacije vojnih, informacijskih, ekonomskih i drugih sredstava.
*gost autor: Merjem Dedović
+ There are no comments
Add yours