Teško da je u težem trenutku po grčko-turske odnose mogla doći neizvjesnija odluka od odluke administracije američkog predsjednika Joe Bidena o ukidanju embarga na direktan i neposredan uvoz američkog oružja Republici Kipar. Posljednjih mjeseci svjedoci smo uzavrelosti Egejskog mora koju redovno zagriju zračni susreti truskih i grčkih lovaca F-16. Iako ova odluka Washingtona nije donesena preko koljena i bez strukturalne argumentacije, Ankara je (razumljivo) reagovala vrlo jasno i nedvosmisleno.
Embargo koji su Sjedinjene Države podigle još 1987. godine kako bi spriječili buduću eskalaciju sukoba između zvanične Nikozije i Sjevernog Cipra. Sjedinjene Države involvirane su u cjelokupnu problematiku Kipra, koja sada već ima status zamrznutog sukoba. Uloga SAD-a je medijatorska i nema dileme da Washington cjelokupni otok vidi isključivo kao jednu državu pri čemu, na otoku nema mjesta za samoproglašeni partikularitet koji priznaje jedino službena Ankara. To ukazuju i reakcije američkih zvaničnika, konkretno američka podsekretarka za politička pitanja Victoria Nuland; izjavivši da prijedlog turskog predsjednika R.T. Erdoğana o jednom otoku i dvije države – nije prihvatljiv. Zbog toga su i pregovori oko sudbine Kipra u dubokoj pauzi koja ne tendira prestati obzirom na benevolentan stav zemalja EU te odlučnost Turske i Grčke za maksimalnim učinkom.
Neposredni američki pritisak
Početkom dvijehiljaditih administracija Busha mlađeg uvidjela je da ukoliko ne pristupe Republici Kipar, da će to prije ili kasnije učiniti Ruska Federacija. S tim u vezi od tada i započinju paketi ekonomske pomoći Nikoziji pri čemu su Sjedinjene Države imale načelno benevolentan stav spram grčko-turskog čvora na Sredozemlju. Promjena paradigme i konkretnija pomoć doći će s administracijom Donalda trumpa, pri čemu će Sjedinjene Države 2018. godine sa Republikom Kipar potpisati Zajedničku izjavu o namjeri sigurnosne saradnje. Tom izjavom obuhvaćeni su programi imanentni bilateralnim sigurnosnim sporazumima, a obuhvatali su obuku na američkim vojnim učilištima za kiparsku Nacionalnu gardu kao i civilno osoblje uposleno u sigurnosno-odbrambenom sektoru.
Imajući u vidu vrlo napete odnose Ankare i Washingtona u mandatu Donalda Trumpa, bilo je za očekivati da će se vojna saradnja sa Republikom Kipar morati proširiti, što opet bez ukidanja embarga nije bilo moguće. To se i desilo, naime, 2019. godine američki Senat izglasao je ukidanje embarga iako je operacionalizacija prolongirana uslijed pandemije. Međutim, vojna saradnja Oružanih snaga SAD-a i Nacionalne garde Republike Kipar, vremenom se unaprijeđivala. Zvanično u Zakonu o autorizaciji nacionalne odbrane za fiskalnu 2020., Sjedinjene Države su popustile embargo na uvoz oružja Republici Kipar.
Nacionalna garda Kipra, učestvovala je zajedno sa američkim kolegama u vježbi “Guardian-22”, te su cjelokupni proces reforme ssigurnosnih agencija Kipra svesrdno pomogle i pomažu Sjedinjene Države. Prema tome ovaj dugotrajni proces američke podrške unitarno uređenom Kipru, dodatno je osnažen izjavom državnog tajnika Antonya Blinkena da će u fiskalnoj 2023. godini Sjedinjene Države ukinuti embargo na uvoz oružja Republici Kipar. Izjava sekretara Blinkena od prije nekoliko dana, uporedo je plasirana u javnost tokom vježbe američke i kiparske vojske “EAGER LION-2022”.
Turska zabrinutost i ukrajinska šansa
Na svaki vid naoružavanja i nabavke sofisisticiranog oružja koji radi zvanična Nikozija, reakcije iz Ankare su očekivano negativne. S tim u vezi javnosti je manje poznat i najpoznatiji incident takvog tipa. Kada je 1987. godine Nikozija dogovorila posao s nabavkom ruskog protuzračnog sistema S-300 PMU-1 od Ruske Federacije, turska reakcija na obavještajnu informaciju da su elementi sistema već stigli u Grčku bila je munjevita. Pod prijetnjom ponovne invazije otoka, kiparski S-300 nikada nije došao na otok. Od tada se na svaku nabavku naoružanja za Republiku Kipar posmatra kroz posebnu prizmu iz Ankare. Temeljem zajedničkog odbrambenog sporazuma između Grčke i Francuske, protivbrodske rakete Exocet je kupio i Kipar.
Međutim svoju šansu za modernizaciju oružanih snaga i borbenih efektiva u ukrajinskoj krizi uvidio je i Kipar. Dodatno će ukidanje embarga iz Washingtona pospješiti odluku zvanične Nikozije da jedan dio svoje uglavnom sovjetske tehnike donira Ukrajini u zamjenu za zapadnu opremu. Na tom tragu prelaska sa sovjetske tehnike na zapadnu, Kipar je potpisao nekoliko ugovora o kupovini ali i prodaji naoružanja. Izdvaja se prodaja 11 juširnih helikoptera Mi-35P Republici Srbiji, posao vrijedan između 150 i 300 miliona dolara. Nema sumnje da bi za Kipar bio značajno povoljniji scenario da su helikoptere donirali Ukrajini, ali je posao sa Srbijom ugovoren prije krize. No nisu tridesetpetice jedini sistem koji bi uvelike pomogao ukrajinske napore.
Ukrajini su trenutno neophodni sistemi protuzračne odbrane srednjeg dometa sovjetske proizvodnje iako su dogovorene značajne količine zapadnih sistema, ali period preobuke značajno komplikuje nužnost situacije. Primjerice, Kipar u svom arsenalu ima idealne sistem tog tipa, tj. sovjetske 9K330 “Tor” i 9K37 “Buk”. Dodatno, Ukrajini bi dobrodošli novi tenkovi sovjetske proizvodnje, a kiparski T-80U i UK su u odličnom stanju pri čemu ih je 50 u operativnoj upotrebi. Tu su i savremena borbena vozila pješadije BMP-3 nabavljeni krajem devedesetih iz Rusije.
Uopšte ako su dosad vanjskopolitički aranžmani u i oko Kipra bili zanimljivi sada tek postaju progresivno sve zanimljiviji. Na marginama NATO summita Erdogan i Biden su dogovorili remont i produženje resursa turskih F-16 lovaca ali i nabavku novih modela. S druge strane ne treba sumnjati da će se Washington otvoriti prema Nikoziji za potrebe nabavke novog oružja, dok bi Izrael kao partner Nikozije mogao prodavati svoje oružje američkih proizvođača. Da li će Biden novim avionima umiriti Ankaru koja nevoljko gleda na svaki vid naoružavanja Nikozije ostaje da se vidi. Bitno je istaći da se pouzdano zna da su na turskom dijelu otoka stacionirane turske bespilotne letjelice Bayraktar TB-2. Za Ankaru i Atenu u ovim odnosima postoji samo jedna maksima: “Hic Rhodus, hic salta”, odnosno “Tamo je Rodos, tamo skočite”.
+ There are no comments
Add yours