[INTERVJU]: ENSAR MULAOSMANOVIĆ – „RED DOT USKORO U PROIZVODNJI, NAŠ DALJINOMJER NA NAŠEM DRONU“

Razgovarao: Dean Džebić

Nakon operacije „Pustinjska oluja“ 1991. godine, svijet oružja i vojne industrije doživio je šok uslijed kojeg dolazi do potpune promjene paradigmatskog promišljnja rata i vojne teorije. Danas kada autononno oružje uvelike kuca na vrata, a robotizirana rješenja ulaze u sve proizvodne pogone; opirati se toj tehnokratskoj pandemiji bilo bi ravno zaustavljanju toka vremena. Primjer jako dobrog razumijevanja tokova industrijskog i privrednog razvoja jeste i Centar za napredne tehnologije iz Sarajeva. Ova javna ustanova pod formacijom Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, razvija visokotehnolška rješenja kako civilne tako i vojne namjene. O njihovim proizvodima, prodoru na tržište te međunarodnoj saradnji smo razgovarali sa direktorom Ensarom Mulaosmanovićem.

Koji su to projekti civilne upotrebe koje je uspješno finalizirao Centar za napredne tehnologije?

Imamo više projekata, jedan je goriva ćelija. To je ono što je jako interesantno i što je u skladu sa ovim novim trendovima zelene energije u svijetu. Prototip gorive ćelije smo u radili u saradnji sa Prirodno-matematičkim fakultetom, a ustvari su oni na fakultetu dobili taj projekt, odnosno profesor Sanjin Gutić u saradnji sa Slovenijom i Srbijom. To je ustvari NATO projekt „Nauka za mir“. S obzirom na uslove koje smo imali, od potkapacitiranosti laboratorijskih i druhih kapaciteta, mi smo uspjeli proizvesti gorivu ćeliju i dobiti zadovoljavajuće rezultate. Rezultate je da smo čak i poboljšali gorivu ćeliju, a dodatno su suštinu i sintezu hemijskog dijela gorive ćelije su radili ljudi sa Prirodno-matematičkog fakulteta. Ta goriva ćelija hemijskom reakcijom vodonik pretvara u struju i to je nešto što je budućnost. Između ostalog radimo i istraživanja sa wolframovim prahom, što je također tehnologija budućnosti široko zastupljena u medicini.

U kojoj mjeri su potencijal centra prepoznale domaće kompanije namjenske industrije i možemo li očekivati saradnju s resornim ministarstvima u budućnosti?

Mi kao javna ustavnova prema Zakonu o prometu i proizvodnji naoružanja ne možemo sami da radimo projekte iz namjenske industrije. Moramo uvijek imati ugovor sa nekom fabrikom iz namjenske industrije kao što je „Pretis“, „Binas“, „Zrak“, „TRZ“ i drugi. Za ovaj Red dot koji smo radili, imamo ugovor sa Zrakom, a treba uskoro da potpišemo ugovor i sa TRZ-om. Da bi te kompanije mogle uz projektnu dokumentaciju raditi nultu seriju i kasnije seriju jer mi nemamo te kapacitete. Mi smo sada podnijeli zahtjev za Skupštinu Kantona Sarajevo da se tu ubace stavke koje su vezane za proizvodnju, da bi onda dobili dozvolu od Federalne direkcije za namjensku industriju kako bi mogli samostalno razvijati i istraživati i raditi ugovore bez fabrika iz namjenske industrije. I to je taj zakonski okvir unutar kojeg funkcionišemo.

Unatoč potkapacitiranoj infrastrukturi uspjeli ste razviti više podtipova dronova. Kakvi su laboratorijski uslovi za proizvodnji takvih letjelica kao što su heksakopteri i kvadkopteri?

Još uvijek smo na početnim koracima i potrebno je dodatno razvijati postojeće kapacitete. Zbog toga još uvijek pripremamo naše dronove za civilne zadatke kao što je nadgledanje požarišta, klizišta, kontrolu terena i tome slično. U tom smislu uskoro ćemo finalizirati nekoliko dronova koji će biti predati Sarajevo šumama da ih koriste za svoje potrebe.

Razvili ste i model većeg drona sa fiksnim krilima, šta nam možete reći o tom modelu?

Ista upotreba kao i kvadkopteri i heksakopteri obzirom na našu kapacitiranost. U domenu opremanja drona sa fiksnim krilima, razmatramo razne opcije za budućnost. Trenutno je prototipska verzija sa benzinskim motorom, ali planiramo i tu preći na druge vrste pogona. Mi smo sami razvili naš laserski daljinomjer sa GPS navigacijom. Domet daljinomjera je do 500 metara, a cilj je da postignemo 2.000 metara tako da i njega planiramo integrisati na dron za potrebe nadziranja i nadgledanja. Dodatno uskoro naše dronove počinjemo opremati termovizijskim kamerama velike rezolucije i razlučivosti.

Iako Centar za napredne tehnologije čine stručnjaci sa značajnim iskustvom u fakultetima i kompanijama iz Bosne i Hercegovine, direktor Mulaosmanović ističe da je glavna prepreka potkapacitiranost kao i rigorozne mjere nabavake visokotehnoloških sirovina. Dodatno, veliki dron s fiksnim krilima je izostavljen jer iz Centra navode da je trenutno u fazi testiranja te da ga nije za javnost.