Intervju: Prof.dr. Zlatan Bajramović: „Pored letjelica nužan Zakon o GSS“

Potresi u Republici Turskoj su ponovo aktualizirali pitanje sistema zaštite i spašavanja kako u toj zemlji tako i u Bosni i Hercegovini. O sistemu zaštite i spašavanja kao i značaju civilne odbrane za Republiku Tursku ali i Bosnu i Hercegovinu, razgovarali smo sa vanrednim profesorom Fakulteta političkih nauka u Sarajevu prof.dr. Zlatanom Bajramovićem sa odsjeka sigurnosnih i mirovnih studija.

P: Šta nam možete reći o sistemu civilne odbrane Republike Turske i da li je taj sistem spreman spreman odgovoriti velikim materijalnim štetama i ljudskim žrtvama? Koliko će biti značajna pomoć zemalja regije ali i zemalja širom svijeta?

O: Republika Turska ima vrlo dobro organizirane kapacitete za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara. Upravljanje i organizacija zaštite i spašavanja kroz organ za upravljanje katastrofama i vanrednim situacijama (AFAD) vrši se i u koordinaciji sa humanitarnim i drugim nevladinim organizacijama kao što je Crveni polumjesec. Potres koji je pogodio Republiku Tursku i Siriju po svojim razmjerama ima obilježja katastrofe čije će posljedice tek biti procijenjene u naredim mjesecima.

S obzirom na informacije koje dobijamo putem medija jasno je da postojeći sistemi zaštite i spašavanja u Republici Turskoj i Siriji nisu dovoljni da odgovore u potpunosti na katastrofu pa su mnoge zemlje ponudile svoju pomoć. Pomoć je najviše usmjerena na pružanje novčane pomoći i dolazak timova za traženje i spašavanje u urbanim uslovima (USAR).

P: Da li je nemogućnost zračnog transporta uposlenika FUCZ koji su trebali pomoći sanaciji potresa u Turskoj, ukazala na značaj posjedovanja zračnog servisa FBiH ili su posrijedi znatno dalekosežnije i dugotrajnije implikacije unutar sistema zaštite i spašavanja u BiH?

O: Sistem zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini potpuno je decentraliziran. Svaki od elemenata, pogotovo na nivou entiteta, samostalno odlučuje o djelovanju u odgovoru na prirodne i druge nesreće. Transport zaposlenika FUCZ nije nužno organizirati isključivo vlastitim transportom. U koordinaciji sa drugim elementima zaštite i spašavanja pa i drugim državama moguće je dogovoriti transport.

Ovakve situacije su dobar pokazatelj da je saradnja u oblasti zaštite i spašavanja potrebna kako bi se što veći broj profesionalaca u što kraćem vremenu našao na mjestu nesreće i pružio pomoć. Sistem zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini može biti izmijenjen ako za to postoji politička volja ali u trenutnom stanju nije moguće dati potpuni odgovor na prirodne i druge nesreće u svojoj državi pa ni u drugim državama.

P: Obzirom da je nabavka letjelica za protivpožarne zadatke u FBiH po ko zna koji put zaustavljena, imaju li građani raloga za zabrinutost? Da li je upotreba helikopterskih kapaciteta OS BiH palijativno ili dugoročno rješenje i kakve su alternative?

O: Nabavka letjelica je bila planirana ali se time ne završava cjelokupan proces. Problemi sa zapošljavanjem adekvatnog osoblja i održavanjem su se pokazali kao značajna prepreka. Zabrinutost građana je dijelom proizvod subjektivnog osjećaja sigurnosti ali svakako i nepostojanja mogućnosti upotrebe civilnih sredstava za gašenje požara iz zraka. Kapaciteti OS BiH za gašenje požara upotrebom helikoptera koriste se jer civilni organi ne posjeduju vlastite kapacitete. Oslanjanje na kapacitete OS BiH nije moguće trajno ubrajati u kapacitete za zaštitu i spašavanje pa bi nabavka letjelica za civilni sektor bila dobro rješenje.

P: Koji su ključni problemi sistema zaštite i spašavanja u BiH, a koji se mogu učitati na primjeru potesa u Turskoj? Koliko je koristan aktuelni status Gorske službe spašavanja i da li je nivo intraoperabilnosti službi i agencija u BiH na adekvatnom nivou?

O: Ključni problemi sistema zaštite i spašavanja u BiH su nepostojanje jedinstvenog upravljanja i rukovođenja u ovom sistemu. Ovim se omogućava da svaki od elemenata u sistemu samostalno donosi odluke o svom radu i djelovanju i rukovodi akcijama zaštite i spašavanja ljudi, okoliša i materijalnih dobara. Status GSS kao udrženja građana, velik broj stanica s malim brojem profesionalaca, neopremljeno ljudstvo i nepostojanje jedinstvenog sistema opremanja i obučavanja ukazuju na potrebu donošenja i usvajanja zakona o GSS-u.

Ovim bi se uspostavili jasni kriteriji za rad, organizaciju i djelovanje i stvorili uslovi da GSS postane jedna od službi u sistemu zaštite i spašavanja u Bosni i Hercegovini. Interoperabilnost agencija koji se finansiraju sa svih nivoa vlasti u BiH djeluju u skladu sa zakonima a njihova saradnja se provodi kroz vježbe ali i stvarne akcije zaštite i spašavanja.

 **Prof.dr. Zlatan Bajramović, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka